Dobro došli u Basel
Na ovoj stranici je mali izbor stvari koje bi vas mogle zanimati, pripremljenih posebno za Stella Maris
Za uobičajenu turističku ponudu, pogledajte This is Basel
GLAZBA
Muzički uvod u grad Basel
Članovi baroknog ansambla Voces Suaves pjevaju i sviraju na Rajni, na malom brodiću koji nema motora nego ga nosi rijeka, stižu do Münstera i pjevaju u njegovom klaustru. Slijedeće mjesto događanja je kod gradskog kazališta, skulpture Richarda Serre i fontane Jean Tinguely-a. Iza toga se vidi dio grada u blizini Roche farmaceutske firme i Muzeja Jean Tinguely. Na kraju, scena se prebacuje u Klybeck - dio grada poznat po alternativnoj kulturi.
Glazbene škole, koncertne dvorane i druga mjesta muzike / što se dešava 21-24 Nov 2025
Basel je svjetski poznat po školi za ranu muziku. Schola Cantorum Basiliensis je usredotočena na izvođenje povijesne glazbe, od ranog srednjeg vijeka do 19. stoljeća. Zajedno sa Institutom za klasičnu glazbu nalazi se u povijesnim zgradama Muzičke Akademije, gdje je u blizini i moderna knjižnica muzike sa najvećom kolekcijom u cijeloj Švicarskoj. Baš dok ste vi u Baselu, na tom će se kampusu, isto kao i u crkvi St. Leonarda, održavati simpozij Carmina Burana - od kodeksa do zvuka.
U drugom dijelu grada, u Kleinbaselu, nalazi se Jazz Campus - škola i laboratorij inovativne moderne muzike. U petak, 21.11. oni će imati mjesečno prikazivanje rada svojih studenata i profesora.
Najpoznatija koncertna dvorana u Baselu je Stadtcasino - njegova je muzička sala svjetski poznata po akustici, a pred nekoliko godina cijela je zgrada renovirana i proširena. Na tome su radili poznati arhitekti Herzog & de Meuron. Ako se nema prilike otići na koncert, vrijedno je posjetiti i predvorje koje se proteže kroz dva kata. Osim toga, neke dane pružaju se besplatni pred-koncerti, npr. u petak, 21.11. u 18:15. Program koncerata u Stadtcasinu je ovdje.
U Leonhardskirche svaki se petak navečer održavaju besplatni koncerti muzike za orgulje - tako će biti i u petak, 21.11. u 18:15. Više o orguljama u raznim crkvama u Basel i okolici možete pročitati ovdje.
I još jedna zanimljivost - ako želite čuti zvuke vespera, otiđite do Münstera, baselske najpoznatije crkve, nekadašnje katedrale, u subotu 22.11. U 17h puhači će zasvirati - sa jednog od tornjeva ili u klaustru crkve (Vesperblasen).
Basel je svjetski poznat po školi za ranu muziku. Schola Cantorum Basiliensis je usredotočena na izvođenje povijesne glazbe, od ranog srednjeg vijeka do 19. stoljeća. Zajedno sa Institutom za klasičnu glazbu nalazi se u povijesnim zgradama Muzičke Akademije, gdje je u blizini i moderna knjižnica muzike sa najvećom kolekcijom u cijeloj Švicarskoj. Baš dok ste vi u Baselu, na tom će se kampusu, isto kao i u crkvi St. Leonarda, održavati simpozij Carmina Burana - od kodeksa do zvuka.
U drugom dijelu grada, u Kleinbaselu, nalazi se Jazz Campus - škola i laboratorij inovativne moderne muzike. U petak, 21.11. oni će imati mjesečno prikazivanje rada svojih studenata i profesora.
Najpoznatija koncertna dvorana u Baselu je Stadtcasino - njegova je muzička sala svjetski poznata po akustici, a pred nekoliko godina cijela je zgrada renovirana i proširena. Na tome su radili poznati arhitekti Herzog & de Meuron. Ako se nema prilike otići na koncert, vrijedno je posjetiti i predvorje koje se proteže kroz dva kata. Osim toga, neke dane pružaju se besplatni pred-koncerti, npr. u petak, 21.11. u 18:15. Program koncerata u Stadtcasinu je ovdje.
U Leonhardskirche svaki se petak navečer održavaju besplatni koncerti muzike za orgulje - tako će biti i u petak, 21.11. u 18:15. Više o orguljama u raznim crkvama u Basel i okolici možete pročitati ovdje.
I još jedna zanimljivost - ako želite čuti zvuke vespera, otiđite do Münstera, baselske najpoznatije crkve, nekadašnje katedrale, u subotu 22.11. U 17h puhači će zasvirati - sa jednog od tornjeva ili u klaustru crkve (Vesperblasen).
ŽELJEZNIČKA PRUGA
I NJENA ARHITEKTURA
HOTEL Ibis Budget je blizu željezničke pruge - to je prikladno jer podsjeća na činjenicu da je Basel oduvijek bio mjesto gdje se križaju prometni putevi. Već i stara rimska cesta je prolazila ovuda, Rajna i most preko nje su se koristili za transport robe, a 1845 Basel je postao prvi švicarski grad u koji je stigla željeznica, i to iz Francuske. Danas su ovdje 3 kolodvora - švicarski i francuski su povezani, u zgradi Glavnog Kolodvora, njemački je na sjeveru, u Kleinbaselu.
Odmah nasuprot hotela uzdiže se iznad tračnica jedan skulpturalni monolit, tkz. Stellwerk - obavijen bakrenim trakama, unutra se nalaze uredi iz kojih se upravlja dolaskom i odlaskom vlakova. Danas je to sve kompjuterizirano, prozori nisu potrebni. Ta zgrada je već uskoro nakon što je bila izgrađena 1994. godine postala jedan od simbola grada Basela, pgotovo u arhitektonskim i umjetničkim krugovima.
Evo nekoliko slika značajnijih zgrada koje se nalaze uzduž pruge - od Stellwerka prema Glavnom Kolodvoru. Niz završava sa Markthalle - pod njenom impresivnom kupolom nekada se trgovalo na veliko sa voćem i povrćem. Danas se tu nalazi puno malih štandova sa etničkom hranom - dobro mjesto gdje da se nešto pojede :)
Odmah nasuprot hotela uzdiže se iznad tračnica jedan skulpturalni monolit, tkz. Stellwerk - obavijen bakrenim trakama, unutra se nalaze uredi iz kojih se upravlja dolaskom i odlaskom vlakova. Danas je to sve kompjuterizirano, prozori nisu potrebni. Ta zgrada je već uskoro nakon što je bila izgrađena 1994. godine postala jedan od simbola grada Basela, pgotovo u arhitektonskim i umjetničkim krugovima.
Evo nekoliko slika značajnijih zgrada koje se nalaze uzduž pruge - od Stellwerka prema Glavnom Kolodvoru. Niz završava sa Markthalle - pod njenom impresivnom kupolom nekada se trgovalo na veliko sa voćem i povrćem. Danas se tu nalazi puno malih štandova sa etničkom hranom - dobro mjesto gdje da se nešto pojede :)
Od Stellwerka na drugu stranu, prema istoku, nalazi se isto nekoliko zanimljivih zgrada. Nedaleko hotela je jedna novija uredska zgrada izgrađena od drveta, malo dalje je višekatnica potpuno obložena solarnim panelima. Kompleks bivšeg teretnog kolodvora uskoro bi se trebao obnoviti i pretvoriti u multifunkcionalno susjedstvo.
Gledajući dalje niz prugu vidi se još jedan Stellwerk a do njega je i skladište vlakova - sve projektirano od baselskih, svjetski poznatih arhitekata Herzog & de Meuron-a. Koliko Basel cijeni ne samo svoje arhitekte, nego i željezničku infrastrukturu pokazuje reklama koju je grad pustio u promet uskoro nakon što su Herzog & de Meuron završili Tate Modern u Londonu i dobili Pritzker Prize. Uz sliku baselskog skladišta vlakova piše: Ako mogu izgraditi Tate Modern u Londonu, mi im onda svakako dozvoljavamo da projektiraju i naše skladište vlakova. Basel kuca drugačije ;)
POGLED NA GRAD
U davna vremena samo su vješti crtači, poput Matthäus Meriana, mogli prikazati kako grad izgleda iz ptičje perspektive. Danas su ih možda zamijenili dronovi. Ali ako hoćete vidjeti svojim očima Basel odozgo, treba se dići na neku od viših građevina ... Jedna mogućnost je otići do Münster-a, platiti ulaznicu i popesti se uskim stubama na jedan od tornjeva. Za one koji ne vole stisnute i tamne prostore srednjevjekovnih spiralnih stepenica, alternativa je otići do koje od modernijih zgrada, pritisnuti dugme u dizalu i za tren oka biti na visini i uživati u pogledu. Onima koji se odluče za ovo drugo, ja bih preporučila nedavno dovršeni kampus Helvetia Osiguranja. Na vrhu njihove B1 zgrade je bar otvoren svima, njegova vanjska terasa omogućuje pogled na sve četiri strane svijeta. Pred večer, ugrađena svjetla umjetnika James Turrell-a čine atmosferu još više privlačnom.
KARTA
POVIJEST
Prvi počeci i crkve
Basel je grad sa dugom poviješću koja počinje u 1. stoljeću prije naše era sa doseljavanjem Kelta (1) ponad rijeke Rajne (2). Tokom Srednjeg Vijeka gradom je upravljao Biskup - simbol Basela je i danas stilizirani vrh biskupskog štapa, sa zavijenim završetkom, tkz. Baslerstab. U 11. stoljeću je započela gradnja katedrale koja je tokom povijesto doživjela puno promjena, uključujući i veliki potres u kojem je porušeno svih pet tornjeva. Gradnja katedrale koja je pretežito u Gotičkom stilu, sa nekoliko važnih elemenata iz Romanike, je završena 1500. godine. Tokom Srednjeg Vijeka silueta Basela je bila dominirana crkvenim tornjevima. U središtu je uvijek bila Katedrala, koja je nakon Reformacije u 16. stoljeću postala protestanska crkva, znana kao Münster.
Basel je grad sa dugom poviješću koja počinje u 1. stoljeću prije naše era sa doseljavanjem Kelta (1) ponad rijeke Rajne (2). Tokom Srednjeg Vijeka gradom je upravljao Biskup - simbol Basela je i danas stilizirani vrh biskupskog štapa, sa zavijenim završetkom, tkz. Baslerstab. U 11. stoljeću je započela gradnja katedrale koja je tokom povijesto doživjela puno promjena, uključujući i veliki potres u kojem je porušeno svih pet tornjeva. Gradnja katedrale koja je pretežito u Gotičkom stilu, sa nekoliko važnih elemenata iz Romanike, je završena 1500. godine. Tokom Srednjeg Vijeka silueta Basela je bila dominirana crkvenim tornjevima. U središtu je uvijek bila Katedrala, koja je nakon Reformacije u 16. stoljeću postala protestanska crkva, znana kao Münster.
Nedaleko od Münstera, isto na uzvisini Münster Hügel, nalazi se Martinskirche. Od pred nekoliko godina ona se više ne koristi kao crkva, nego kao lokacija za događaje raznih vrsta. Zbog jako dobre akustike, Martinskirche je već sredinom 20. stoljeća postala važna u muzičkom životu Basela (3). Na uzvisini koja je na drugoj strani gradske doline nalazi se Peterskirche - danas evangelička crkva, znana po svojim vrijednim freskama. Malo dalje na sjever grada stoji Predigerkirche - nekad je bila dio kasnije porušenog dominikanskog samostana poznatog po ciklusu Plesa Smrti / Totentanz (segmenti se mogu vidjeti u Historisches Museum) danas je to kristkatolička crkva u kojoj se isto održavaju koncerti. Kratka šetnja natrag prema središtu grada vodi do Leonhardskirche. Danas evangelička, izvorno je to bila crkva augustinskih kanonika koji su ovdje, odmah do gradskih zidina bili izgradili i svoj samostan. Tokom stoljeća, nakon Reformacije, te su povijesne nastambe redovnika nekoliko puta mjenjale funkciju - tu je bio i gradski zatvor, sve do kraja 20. stoljeća, a danas su u tom kompleksu smješteni hotel i restoran, lijepo uređeni stanovi, prostori za kulturu, te Muzej Muzike koji koristi male prostore prijašnjih redovničkih ćelija kao mjesta za slušanje pojedinačnih instrumenata. U Leonhardskirche se svaki petak navečer održavaju koncerti muzike za orgulje, ulaz je slobodan.
U dolini ispod Leonhardsberga je još jedna crkva sa dugom povijesti - zove se Barfüsserkirche, crkva bosonogih, tj. Franjevaca koji su ovdje u 13. stoljeću osnovali samostan. Danas je ostala još jedino crkva koja je nakon Reformacije služila raznoraznim svrhama, uključujući i skladištenje svakojake robe pa tako i soli. Krajem 19. stoljeća, crkva je pretvorena u Povijesni Muzej grada Basela. Ulazni dio - u kojem su originali skulptura mnogih gradskih fontana (4) - je besplatan. Još jedna crkva u blizini je Elisabethenkirche. Izgrađena polovicom 19. stoljeća na poticaj i uz financiranje jednog od najimućnijih ljudi toga vremena - Christopher Merian-a, danas je to tkz. Otvorena Crkva, koja prihvaća sve ljude bez obzira na njihovo prijeklo, religiju, boju i slično.
Od zanimljivih crkva u dijelu grada koji se zove Grossbasel / Veliki Basel mogu se još navesti Pauluskirche i Antoniuskirche, no one su malo dalje od središta grada. Na drugoj strani rijeke, u dijelu grada znanom kao Kleinbasel / Mali Basel nalaze se katoličke crkve Clarakirche i Josephskirche.
(1) Kelta je bilo različitih plemena, u baselskoj regiji su bili Raurici, inače na području današnje Švicarske su bili uglavnom Helveti - po njima je Švicarska dobila službeno ime Confoederatio Helvetica, skraćeno CH.
(2) Rajna izvire u švicarskim Alpama, prolazi kroz Bodensko jezero i teče dalje prema zapadu, a kod Basela nastavlja dalje prema sjeveru. To koljeno rijeke je bilo dobro mjesto za naseljavanje, a i danas daje identitet gradu - Rheinknee.
(3) Prvi koncerti su se održavali u privatnim kućama imućnijih ljudi kao što su bili braća Sarasin. U 20. stoljeću, Basel je postao poznat po kompozitoru, diregentu i meceni koji se zvao Paul Sacher (1906-1999). On je promovirao suvremenu muziku, naručivao djela od kompositora poput Stravinskog i Bartoka, te ih je premiojerno izvodio sa svojim kamernim orkestrom. Sacher je bio i osnivač Schola Cantorum Basiliensis.
(4) Voda sa fontana u Baselu je pitka, boce se slobodno mogu napuniti :)
HRVATSKA VEZA
O povijesti Basela ima puno toga napisanog, ovdje je samo jedna crtica koja bi mogla biti zanimljiva za hrvatske posjetitelje grada
PRISTUPAČNI WC-i
Najzanimljiviji WC u Baselu se može naći u Volkshaus-u, zgradi koju već godinama postepeno obnavljaju Herzog & de Meuron. Zidovi, stropovi i vrata prikazuju motive Basela koje je nacrtao još u 16. stoljeću Matthäus Merian. Lampe su najobičnije bijele, sa lagano vidljivim teksturama donjeg rublja. Have fun!
Inače, taj WC je jedan od mnogobrojnih "ljubaznih WCa" - broj 24 na karti Nette Toilette, gdje su označeni i svi ostali dućani i restorani čiji su WC-i otvorene za sve. Javni pisoari uz rijeku i na nekim drugim mjestima označeni su čovječuljkom kojeg je osmislio jedan poznati baselski slikar, Niklaus Stöcklin (1896-1982).
Inače, taj WC je jedan od mnogobrojnih "ljubaznih WCa" - broj 24 na karti Nette Toilette, gdje su označeni i svi ostali dućani i restorani čiji su WC-i otvorene za sve. Javni pisoari uz rijeku i na nekim drugim mjestima označeni su čovječuljkom kojeg je osmislio jedan poznati baselski slikar, Niklaus Stöcklin (1896-1982).
Basel-Stadt je polu-kanton, njegova druga polovica je Basel-Land. Možda ćete imati vremena za koji izlet tamo?
Dobro povezan javnim prometom je, npr., mali gradić Arlesheim u kojem se nalazi katedrala / Dom iz doba Protu-Reformacije, isto kao i park prirode sa elementima engleskog vrta i kućicom samca - Ermitage. Nedaleko je i Dornach - mjesto poznato po sjedištu Društva Antropozofije koje se nalazi u zgradi Goetheanum-a.
Želim vam svima zanimljiv i zabavan boravak u Baselu!!!!